Merzov neuspjeh da bude potvrđen za kancelara u prvom krugu glasovanja bio je šok, budući da je bio povijesni prvi izbor za njemački Bundestag. Ali unatoč tome što njegova koalicija kontrolira većinu u Bundestagu, njegova nepopularnost - uključujući i unutar vlastite stranke - možda ga je politički uništila.
Iako je pobijedio na nacionalnim izborima krajem veljače, osobna popularnost 69-godišnjaka stalno opada: prema travanjskom istraživanju instituta Forsa za časopis Stern, samo 21 % ispitanika smatra Merza pouzdanim — što je pad od devet postotnih bodova u odnosu na kolovoz i tri boda manje nego u siječnju.
Isto istraživanje pokazalo je da samo 40 % ispitanika Merza smatra snažnim vođom, a 27 % misli da "razumije što ljude pokreće", što su oba pada od devet postotnih bodova u odnosu na siječanj. Pozitivna strana — i jedina kategorija u kojoj je Merz dobio većinsku podršku — jest da oko 60 % smatra da Merz "govori razumljivo".
Ne baš velika koalicija
Nije iznenađenje što Merz nije najpopularniji budući kancelar u njemačkoj povijesti. No, kako kaže Ursula Münch, ravnateljica Akademije političkog obrazovanja u Bavarskoj, nije sve njegova krivica: „Okolnosti su danas vrlo različite nego prije. Imamo vladu koja uživa relativno nisku razinu podrške među biračima.“
Merz nije izabrao najpovoljniji trenutak u povijesti: tradicionalno se koalicija CDU/CSU-a i SPD-a nazivala „velikom koalicijom“ jer su te dvije stranke desetljećima imale ogromnu većinu među biračima (često i više od 80 %). U fragmentiranom političkom pejzažu 2025., u kojem su se stranke u posljednjih 20 godina stalno dijelile, te dvije velike centrističke stranke zajedno predstavljaju tek 45 % birača, prema rezultatima izbora u veljači, prenosi DW.
Merzov problem s povjerenjem
Postoje dva očita razloga zašto je percepcija Merzove pouzdanosti pala u posljednjih nekoliko mjeseci. U siječnju je prekršio vlastito obećanje kada je prvi vođa CDU-a koji je uspio progurati prijedlog zakona u Bundestagu uz podršku krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), čije frakcije obavještajne službe smatraju prijetnjom demokratskom poretku.
Za mnoge pristaše CDU-a to je ipak bio manji preokret od onog koji je uslijedio nekoliko tjedana kasnije: u ožujku je Merz postigao dogovor o reformi fiskalnog ograničenja zaduživanja („kočnice duga“) sa SPD-om i Zelenima, što je otvorilo put za nova zaduženja u iznosu od čak 1 bilijun eura — iako je tijekom kampanje jasno tvrdio da to neće dopustiti.
Nije iznenađujuće što su se mnogi njegovi birači osjećali izdanima. U istraživanju Politbarometra koje je proveo javni servis ZDF u to vrijeme, čak 73 % Nijemaca smatralo je da je Merz prevario birače — uključujući 44 % birača CDU/CSU-a.
Merzova tvrdoglavost
Merz ima problema koji sežu i dalje od nedavnih preokreta. Istraživanja pokazuju da je posebno nepopularan među ženama. Istraživanje Forse iz ožujka 2024. pokazalo je da samo 9 % žena u dobi od 18 do 29 godina smatra Merza poželjnim kandidatom za kancelara.
Merza također prate optužbe za mizoginiju. Godine 1997., kako se često podsjeća, bio je jedan od zastupnika Bundestaga koji su glasali protiv priznanja silovanja u braku kao kaznenog djela. U listopadu prošle godine kritiziran je jer je odbio ideju rodno uravnoteženih vlada, a njegov ugled dodatno je narušen fotografijom iz veljače koja je prikazala glavne pregovarače CDU/CSU-a — sve sredovječne muškarce.
Merz je također nepopularan u istočnoj Njemačkoj, gdje je redovito zaostajao za čelnicom AfD-a Alice Weideli Olafom Scholzom u predizbornim anketama — dijelom i zbog njegovog borbenog stava prema Rusiji.
Merzov problem s AfD-om
Merz očito računa na to da u vremenu rasta desnog populizma širom svijeta birači žele jasne, direktne vođe. No, čini se da populizam nije povećao njegovu popularnost. U studenome 2018., kada je prvi put najavio kandidaturu za povratak na čelo CDU-a, Merz je objavio tvit koji danas sve gore zvuči: „Možemo ponovno doseći 40 % i prepoloviti AfD. To je moguće! Ali moramo za to stvoriti uvjete. To je naš zadatak.“
Gotovo se dogodilo suprotno. Otkad je u siječnju 2022., nakon trećeg pokušaja, ponovno preuzeo vodstvo CDU-a, rejting stranke ostao je na 24 %, dok se podrška AfD-u nije prepolovila — nego udvostručila: s 11 % na 24 %. Krajnja i umjerena desnica u Njemačkoj sada su izjednačene.
Naravno, Merz još nije imao priliku biti kancelar, i Münch kaže da bi još mogao ispuniti svoje predviđanje o AfD-u — ako njegova vlada bude radila bez unutarnjih sukoba kao što je to bio slučaj s koalicijom Olafa Scholza, i ako je ne pogodi nova velika kriza poput pandemije COVID-19 ili eskalacije rata u Ukrajini, što bi zahtijevalo nova zaokretanja i dodatno smanjenje povjerenja. No to su velika "ako".
„Najbolji način da se AfD održi "u granicama" nije davanje nasumičnih obećanja o velikim promjenama u izbjegličkoj politici koje se ne mogu provesti,“ kaže Münch. „To su konkretne mjere koje ljudi i primjećuju. Ali to nije nešto što nova vlada može preokrenuti preko noći. Ljudima se mora vratiti povjerenje, a to će biti moguće tek kada gospodarska prognoza postane pozitivnija i broj izbjeglica padne.“
Merz je u početku smatran jakim kandidatom upravo zbog svog poslovnog iskustva (godinama je bio član uprave investicijske tvrtke BlackRock), što je trebalo signalizirati njegovu gospodarsku stručnost. No posljednjih godina sve češće istupa s populističkim izjavama o imigraciji — što mu nije pomoglo da se distancira od AfD-a.
Što je iduće?
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare